Zašto će južna Europa dostići rast od 9,6% u odnosu na 5,4% u istočnoj Europi

Slična veličina, različiti prihodi

Obje regije imaju gotovo identično stanovništvo – istočna Europa broji 237,7 milijuna stanovnika u 9 zemalja, a južna Europa 238,1 milijun u 14 zemalja. Razlika leži u prihodima od internetske trgovine.

Južna Europa generira 557,9 dolara po osobi godišnje, a istočna Europa samo 434,7 dolara.

Ovaj jaz objašnjava zašto istočna Europa još uvijek ima prostora za brži ukupni rast s CAGR-om od 9,0% u odnosu na 8,3% u južnoj Europi u razdoblju 2020.-2029.

Istok je stalno rastao, jug je doživio fluktuacije

Između 2020. i 2024. istočna Europa rasla je 16,1% godišnje – stabilno i dosljedno. Južna Europa postigla je samo 4,2%, ali uz divlje oscilacije. U 2020. rast je skočio na 70,1%, da bi 2022. i 2024. pao u negativan teritorij.

Razlog? Južna Europa, uključujući Španjolsku, Italiju i Portugal, teže je pogođena Covidom. Internetska trgovina iznenada je eksplodirala tamo gdje je prije jedva postojala. Istočna Europa je postupno prolazila kroz digitalnu transformaciju.

Source: ECDB

Nakon 2025. uloge se mijenjaju

Internetska prodaja ima 10,5% udjela u ukupnoj maloprodaji u južnoj Europi i 8,4% u istočnoj Europi. Unatoč naprednijoj digitalizaciji, južna Europa ponovno će se ubrzati nakon 2025.

Istočna Europa je usporila. Lokalna tržišta poput eMAG-a i Ozona, kao i AliExpressa i Temua grade povjerenje kupaca, ali regiju koči rat između Rusije i Ukrajine.

Politika odlučuje

Južna Europa ima strukturnu prednost – više članica EU-a, što znači bolju digitalnu infrastrukturu i propise koji podržavaju rast. Istočna Europa ima nešto mlađu populaciju koja traži povoljne cijene, ali politička nestabilnost ograničava potencijal.

Obje regije imaju pristup pristupačnom širokopojasnom internetu i pametnim telefonima. Obje imaju koristi od kombinacije lokalnih (El Corte Inglés, Skroutz, Trendyol) i međunarodnih igrača. Razlika je u tome što južna Europa sada ima bolje uvjete za daljnji rast.